Održana radionica karijernog vođenja i savetovanja za mlade

0
113

Jučerašnji dan proveli smo družeći se sa mladima na radionici „Uvod u dizajnersko razmišljanje“ gde smo prolazili kroz kreativni proces sačinjen od pet koraka. Kako je izgledala radionica i o čemu smo sve pričali, saznajemo u nastavku.

Kao mlade osobe, neretko se suočavamo sa sumnjama pri odabiru karijere, fakulteta, usmeravanju naših veština i znanja. Upravo time smo želeli da se pozabavimo na radionici i da polaznicima/ama iste prikažemo inovativne metode i kreativan proces uz pomoć kog će i sami moći da se usmeravaju, bez obzira da li su u pitanju karijerni ili životni problemi i ciljevi.

Radionicu je držala Gordana Adamov koja je prethodno bila deo Erasmus plus programa na ovu temu.

– Jedva sam čekala da teorijsko i praktično znanje koje sam stekla na ovom sjajnom treningu na temu dizajnerskog razmišljanja prenesem mladima u Bečeju. Bilo je izazovno da sve naučeno uklopim u jednodnevnu radionicu, ali imala sam sreću da po prvi put vodim radionicu ovakvog tipa sa divnim mladim učesnicima i učesnicama koji su čitav proces učinili zaista vrednim truda, prenosi Gordana.

Korišćenje kreativnosti, empatije i aktivne saradnje

Kako kaže, dizajnersko razmišljanje je proces koji za krajnji cilj ima rešavanje problema koristeći kreativnost, empatiju i aktivnu saradnju. Ovaj proces omladinskim radnicima može poslužiti kao način za karijerno vođenje i savetovanje mladih, ali i za rešavanje bilo kog drugog problema koji pogađa pojedinca.

– Proces dizajnerskog razmišljanja sastoji se od ukupno pet koraka (razvoj empatije, definisanje problema, ideacija, izrada prototipa i testiranje), ali sam značajan deo ove radionice posvetila razvoju empatije i samo-empatije, jer osećam da smo ove veštine u današnjem brzom digitalnom svetu potpuno zapostavili. Potrebno je da se zapitamo koliko smo empatični prema sebi i drugima, da li aktivno slušamo druge kada nam govore o svojim problemima, da li i koliko se trudimo da razumemo emocije (svoje i tuđe) i situacije u kojima se nalazimo i kako odgovaramo na njih, kaže Gordana i dodaje da veruje da će učesnicima stečeno znanje koristiti u daljem odabiru karijere i životnih ciljeva, ali i da je korisno i za unapređenje njenih znanja i veština u ovoj oblasti koja je značajna za sve nas.
Kako je to staviti se u tuđe cipele?

Utisci učesnika i učesnica su takođe pozitivni, te se svi slažu da će im ovo iskustvo dosta značiti u budućnosti, ne samo pri odabiru karijere, već i kroz život.

– Celokupan proces dizajnerskog razmišljanja smo posmatrali iz drugačijeg ugla, ili bolje rečeno, iz tuđih cipela. Radionica je vođena na, za nas, potpuno novi način gde smo pored hodanja u tuđim cipelama, imali priliku i da kreiramo alternativne živote, definišemo naše vrednosti i dođemo do korena problema. Postavljali smo sebi pitanja koja smo potisnuli iz svakodnevnice, suočili se sa njima, razmenjivali mišljenja, savete i ideje. Ovakav način razmišljanja je u svima probudio neku posebnu motivisanost i svi smo imali priliku da utvrdimo šta je to što nas sputava i kako da to i rešimo,  navodi Olivera, jedna od učesnica radionice i dodaje da je celo iskustvo bilo dosta korisno i da će svima značiti u postizanju daljih ciljeva.

Pored ličnog razvoja, radilo se i na grupnom razvoju i aktivnoj saradnji, pa su se učesnici i učesnice zajedno suočavali sa svojim problemima, te pružali ideje i savete jedni drugima.

– Dopala mi se radionica zato što smo obradili veoma bitne teme na zanimljiv način i lepo smo se družili. Najveći utisak je na mene ostavio deo radionice kada smo po grupama vežbali kako da dobro saslušamo tuđe probleme i pronađemo efektivna rešenja, kaže Simonida, učenica srednje škole, koja je učestvovala u ovoj zanimljivoj radionici.

Koje su naše vrednosti?

– Radionica dizajnerskog razmišljanja je, barem meni, dosta pomogla. Na kreativne načine smo naučili kako da svaki problem sagledamo i prenesemo ga na papir, kako bi lakše našli rešenje. Cela radionica je bila podeljena u 5 etapa, učenje o empatiji, definisanje problema, ideacija, prototip i testiranje. Jedan od razloga zbog koga je radionica bila toliko korisna jeste što smo radili na sopstvenim primerima, primerima koji su nama bliski. Na kraju radionice smo se podelili u grupe, u kojima je svako iznosio svoje probleme dok su drugi trebali da predlažu ideje kako prevazići taj problem, navodi Ognjen, učesnik radionice, te dodaje da se na ovaj način postiže i lična satisfakcija da smo svojom idejom nekome pomogli.

Zajednički zaključak jeste da je ovakav tip radionice vrlo koristan za mlade osobe, kao i da je dizajnersko razmišljanje zanimljiva metoda za rešavanje problema i ostvarenje ciljeva, te da svi možemo poraditi na razvoju ovakvih principa, počevši sa razvojem empatije koja se javlja kao osnova.

Drugi o radionici:

  1. BUM: Radionica za mlade o dizajnerskom načinu razmišljanja